„Nije to ništa, proći će.“ Rečenica je to koju odrasli ponekad izgovore želeći utješiti dijete, osobito kada su umorni, zabrinuti ili u žurbi. No što kada dijete koje kaže da se nitko ne želi igrati s njim najprije treba nekoga tko će ga saslušati? Upravo je pitanje kako prepoznati tuđu potrebu i odgovoriti na nju povezalo teme panela Mala škola empatije, održanog 11. studenoga 2026.

U razgovoru koji je moderirala Blanka Kovačec iz Mamagera sudjelovale su psihologinja i suautorica programa Sanda Puljiz Vidović, Social Activation Manager u Beiersdorfu Nataša Lujanac te influencerica i vizažistica Anita Šavuk. Stručna, poslovna i roditeljska iskustva susrela su se oko pitanja kako djeci pomoći da razumiju vlastite osjećaje i prepoznaju osjećaje drugih.

Što djeca trebaju kada im je teško

Polazište razgovora bile su situacije koje roditelji dobro poznaju: dijete se vraća uzrujano iz škole ili vrtića, osjeća se isključeno ili teško govori o onome što ga muči. Pitanja su se dotaknula razlika u dobi i karakteru djece, načina na koje pokazuju zabrinutost te roditeljskih odgovora koji mogu otvoriti ili zatvoriti prostor za razgovor.

Posebna je tema bila kako pokazati razumijevanje, a ipak postaviti granicu. Empatija je pritom razmatrana kroz konkretne odnose, od podrške među braćom i sestrama do situacija u kojima odrasli trebaju zastati prije vlastite reakcije. Razgovor je obuhvatio i podršku izvan obitelji, kroz školu, lokalnu zajednicu i kontinuirani rad s djecom.

Usamljenost kao širi kontekst

Društvena izolacija, narušeno mentalno zdravlje i osjećaj nepovezanosti među djecom i mladima među izazovima su na koje organizatori žele odgovoriti. Kako ističu u predstavljanju programa, globalno istraživanje potvrdilo je razmjere problema i potaknulo Beiersdorf na pokretanje inicijative NIVEA CONNECT, s ciljem jačanja smislenih ljudskih odnosa.

NIVEA je globalnu inicijativu NIVEA CONNECT pokrenula u rujnu 2024. kako bi povećala svijest o usamljenosti i društvenoj izolaciji, smanjila stigmu koja ih prati te podržala stvaranje kvalitetnih odnosa. Pokretanju inicijative prethodilo je globalno istraživanje provedeno u siječnju 2024. na 8.000 ispitanika u devet zemalja. Prema rezultatima iz tadašnjeg priopćenja, 86 posto ispitanika smatralo je da izolacija i usamljenost postaju sve ozbiljniji problem, a svaka četvrta osoba navela je da se u prethodnih godinu dana često osjećala izolirano.

Inicijativa povezuje globalnu temu s lokalnim organizacijama i projektima koji ljudima pružaju prilike za susrete, podršku i povezivanje. Više o njezinim ciljevima dostupno je na stranici NIVEA CONNECT.

Od globalne inicijative do hrvatske učionice

U Hrvatskoj je taj pristup dobio konkretan oblik kroz Malu školu empatije, originalni edukacijski program Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i Beiersdorfa, razvijen u suradnji s hrvatskim stručnjacima, školama i lokalnim zajednicama. Djeci pomaže razvijati empatiju, emocionalnu pismenost, otpornost i osjećaj pripadnosti.

Već u prvoj godini educirano je 12 mentora, provedeno 46 radionica i uključeno 464 djece te opremljeno šest Soba empatije. U njima djeca kroz knjige, didaktičke materijale i interaktivne alate uče prepoznavati emocije, razumjeti tuđu perspektivu i jačati socijalne vještine.

Perspektivu iz učionice na događanju je donijela učiteljica Ivana Vlahek, koja je prošla edukaciju i provela Malu školu empatije u svojem razredu. Njezino iskustvo povezalo je razgovor o dječjim osjećajima s pitanjem kako ovakav program izgleda u svakodnevnom školskom okruženju.

Program se širi u nove zajednice. Prema informacijama organizatora, jedan od sljedećih koraka jest prijava metodologije za verifikaciju Agenciji za odgoj i obrazovanje, uz nadu u verifikaciju programa za osnovne škole u 2027. godini i njegovu dostupnost još većem broju djece.

Iza etikete je osoba

Panel se dotaknuo i predrasuda odraslih. Koliko oznake poput „majka“, „žena u karijeri“ ili „influencerica“ utječu na ono što mislimo da znamo o nekome? Ta su pitanja otvorila temu odnosa između stereotipa i empatije, ali i potrebe da prije zaključka upoznamo okolnosti druge osobe.

Psihologinja Sanda Puljiz Vidović vodila je praktičnu vježbu promjene perspektive. Sudionici su pozvani razmotriti mijenja li se njihov sud o nečijem ponašanju kada zamisle da ta osoba žuri bolesnom članu obitelji ili prolazi kroz teško razdoblje na poslu. Cilj je bio zastati prije zaključka i sagledati okolnosti koje na prvi pogled ne vidimo. Vježba je temu empatije povezala sa svakodnevicom u kojoj često reagiramo prije nego što znamo cijelu priču.

Razumijevanje drugih i odnos prema sebi

Završni dio razgovora bio je posvećen odnosu prema sebi, očekivanjima koja si postavljamo i načinu na koji govorimo o vlastitim pogreškama. Otvoreno je i pitanje kakvu bi poruku podrške panelistice uputile sebi kao djevojčicama, u trenutku kada im je trebala riječ ohrabrenja.

Druženje je povezano s vježbom pred ogledalom uz kartice s pozitivnim porukama. Sudionici su pozvani izvući karticu, pogledati se u ogledalo i poruku sebi pročitati naglas tri puta. Time se tema razumijevanja drugih povezala s prihvaćanjem vlastitih dobrih strana i primjerom koji odrasli daju djeci.

U vremenu obilježenom nasiljem, podjelama i prizorima tuđe patnje, empatija nam je potrebnija nego ikad. Potrebna nam je u načinu na koji razgovaramo, u onome što smo spremni čuti i u odluci da ne okrenemo glavu kada je nekome teško. Djeca pritom gledaju nas: kako reagiramo na različitost, kako govorimo o drugima i imamo li vremena za njihove brige.

Organizatori pritom naglašavaju da je empatija temelj odnosa koje će djeca graditi, zajednica kojima će pripadati i društva koje će stvarati. Zato njezino učenje ima vrijednost koja se nastavlja i nakon završetka radionica.

Zato Mala škola empatije dolazi u trenutku kada nam je ovakav program posebno potreban. Ne može promijeniti sve što se događa oko nas, ali može pomoći djeci da u vlastitom razredu, obitelji i među prijateljima stvaraju odnose u kojima se nitko ne osjeća nevidljivo. Učiti dijete da prepozna tuđu bol, pruži podršku i potraži pomoć znači graditi zajednicu u kojoj želimo živjeti. A s tim učenjem više nemamo razloga čekati.

Photo credit naslovne fotografije: Samir Cerić Kovačević