Dan crvenih haljina kampanja je posvećena podizanju svijesti o moždanom udaru kod žena, njegovoj prevenciji i edukaciji o prepoznavanju simptoma. Ova inicijativa posebno je važna s obzirom na to da je moždani udar drugi uzrok smrtnosti žena u Hrvatskoj, s godišnjim prosjekom od 3.000 umrlih žena.

U nastavku donosimo intervju s prof. dr. sc. Arijanom Lovrenčić-Huzjan, koja će nam približiti važnost ove akcije, rizične čimbenike specifične za žene te savjete za prevenciju moždanog udara. 

M: Kako i zašto ste se odlučili uključiti u ovu inicijativu?

A: Moždani udar je 3 uzrok smrtnosti u svijetu, ali na žalost, on je drugi uzrok smrtnosti žena u Hrvatskoj. 

Godišnje na 3 000 umrlih žena registrira se 2 000 umrlih muškaraca od moždanog udara. 

Njegova incidencija se povećava u mlađoj životnoj dobi, te su epidemiološki podaci u zadnja 2 desetljeća ukazali na veću incidenciju moždanih udara u mlađoj dobi u odnosu na starije. Budući da se više od 80% moždanih udara može spriječiti, važno je poduzeti preventivne akcije. Svi ovi podaci čine razlog zašto smo započeli ovu akciju, ponajviše kako bismo osvijestili važnost prevencije moždanog udara.

M: Što možemo očekivati od ovogodišnje akcije Dan crvenih haljina i kako se žene mogu uključiti?

A: Akcijom Dan crvenih haljina podižemo svijest o moždanom udaru, čimbenicima rizika u prevenciji moždanog udara kao i o kliničkoj slici, odnosno kako prepoznati moždani udar te o akciji koju je potrebno poduzeti ako prepoznate osobu kojoj se dogodio moždani udar. 

U liječenju moždanog udara je važno vrijeme od nastupa moždanog udara do početka liječenja. Ono je nažalost predugo, prvenstveno zbog ili neprepoznavanja simptoma moždanog udara ili odluke o transportu prema ustanovama gdje je moguće liječiti bolesnika. 

Ovim putem bih se htjela zahvaliti i našim hrabrim bolesnicama koje su preboljele moždani udar te istupile u medijima kako bi podijelile svoja iskustva o prvim znakovima i oporavku od moždanog udara.

M: Koji su najčešći rizični faktori za moždani udar kod žena?

A: Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara značajniji za žene su povišeni krvni tlak (hipertenzija), šećerna bolest i fibrilacija atrija. Povišene razine masnoća i debljina podjednak su rizik za žene i muškarce. Važni rizici su i ateroskleroza, koja je značajnija za muškarce, zatim bubrežna bolest i apneja u snu, ali i psihosocijalni stres i depresija koji se puno jače odražavaju na žene. Tu su i drugi rizici koji su dio životnog stila i zapravo ih ne moramo imati: pušenje, nekretanje, loša prehrana i ono na što uglavnom ne možemo utjecati, a to je onečišćenje okoliša. Od nekonvencionalnih čimbenika rizika, migrena s aurom je značajniji rizik za žene, ali prisutni su i drugi rizici kao maligna bolest, trombofilija, autoimune bolesti. Žene imaju i čimbenike rizika koji su uvjetovani hormonima, kao npr. trudnoća i hormonska terapija. 

M: Postoje li specifični simptomi moždanog udara koji se češće javljaju kod žena nego kod muškaraca?

A: U oba spola se javljaju najčešći simptomi kao npr. slabost jedne strane tijela ili lica, smetnje govora, a u žena se češće javljaju glavobolje, smetenost ili smetnje ravnoteže. 

Ključna je brza reakcija u slučaju pojave simptoma moždanog udar. Naime ona je obično brza kada se radi o muškarcu, dok žene najčešće odgađaju odlazak na hitnu. Obično negiraju simptome, čekaju da se smetnje povuku, organiziraju kuću da bude spremna “ako će one biti u bolnici”. 

Također starije žene koje žive same i dobiju moždani udar, najčešće padnu i ne mogu pozvati pomoć, što odgađa njihov dolazak u hitnu službu.

M: Koliko su redoviti preventivni pregledi važni i koje pretrage biste preporučili svakoj ženi, posebno onima u rizičnim skupinama? Kako ih možemo potaknuti na redovite preglede i brigu o vlastitom zdravlju?

A: Važni su redoviti preventivni pregledi koji su u domeni obiteljskog liječnika. Potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak, mjeriti razinu šećera u krvi, masnoću u krvi, mjeriti puls i vidjeti je li on nepravilan. Još je važnije držati se odrednica zdravlja kao nepušenje, umjerena fizička aktivnost i zdrava prehrana puna povrća, voća, koja sadržava proteine - riba, nemasno meso, mliječni proizvodi kao i orašasti plodovi. Potreban je san budući da on poboljšava obnovu organizma, imunološki sustav, te smanjuje rizik za moždani i srčani udar. 

Važno je biti svjestan da se moždani udar može dogoditi i mladim osobama, zbog čega je potrebno započeti brigu o vlastitom zdravlju u najranijoj dobi.

M: Na što biste posebno upozorili žene kada je riječ o zdravlju mozga i prevenciji moždanog udara? Imate li neki osobni savjet za žene, kada je riječ o zdravlju mozga i zaštita od udara?

A: Važno je osvijestiti brigu o vlastitom zdravlju. Naime, moždani udar se ne događa “nekom drugom” ili “u starijoj životnoj dobi”. Može se dogoditi svakome. 

Moždani se udar može prevenirati brigom o vlastitom zdravlju. 

Nakon moždanog udara posljedice nisu samo slabost jedne strane tijela ili smetnje govora, već smanjena kvaliteta života, apatija, depresija, kognitivne promjene, demencija, kronična bol, epilepsija, seksualna disfunkcija….

M: Koje su najčešće zablude koje susrećete u svojoj praksi kad je riječ o moždanom udaru?

A: Najčešća zabluda? “Moždani udar se neće desiti meni!”

M: Koliko stres, prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i općenito način života utječu na povećani rizik od moždanog udara, i kako se žene mogu zaštititi? 

A: Radi se o bitnim odrednicama zdravlja, stoga ih je važno sve njih osvijestiti i živjeti “zdravo”.

B: Koji su prvi koraci koje svaka žena može poduzeti već danas kako bi smanjila svoj rizik od moždanog udara?

A: Potrebno je razmisliti o osnovnim odrednicama zdravlja na koje možemo utjecati - prestanak pušenja, fizička aktivnost, zdrava prehrana, svijest o krvnom tlaku, šećeru u krvi, masnoća u krvi, te poboljšavanju sna.

Izvor naslovne fotografije: Dan Crvenih haljina // Foto: Zvonimir Ferina