Ali plot-twist: što ako generacijske razlike nisu barijera, nego upravo ključ za bolju suradnju, razumijevanje i, 'ajde da to kažemo otvoreno, optimističnije zajednice?

Generacijski jaz postoji samo ako odlučimo vjerovati da postoji. U praksi, razlike među generacijama nisu prijetnja nego supermoć, ali samo ako ih pretvorimo u razgovor. To znači prestati pitati: “Zašto oni to ne razumiju?” i početi pitati: “Što od njih mogu naučiti?”. To znači shvatiti da se zajednički jezik ne nasljeđuje, nego gradi - dijalogom, iskustvima i podrškom.

Upravo na toj ideji gradi se nova kampanja "Budi DOBRO. Poveži CE.", koju pokreće Cedevita kroz edukativnu platformu Budi DOBRO. Budi CE.

Zašto nam je teško pronaći zajednički jezik?

Znanstvena istraživanja pokazuju da percepcija generacijskog jaza nije nova stvar. Sociolozi poput Karla Mannheima još su 1920-ih pisali o generacijskim jedinicama, odnosno grupama koje oblikuju zajedničke vrijednosti kroz povijesne događaje i kulturne mijene.

Problem 21. stoljeća je što se taj jaz ubrzava. Prema jednoj studiji Pew Research Centera, digitalne tehnologije najviše produbljuju međugeneracijske nesporazume: mlađi percipiraju starije kao tech-resistant, dok stariji mlađe vide kao digitalno opsjednute, ali socijalno površne. Rezultat svega toga, naravno, postaje komunikacijski šum.

No upravo u tom šumu krije se prilika. Jer svaka generacija ima svoj set znanja, iskustava i životnih lekcija koje druga nema. Dijalog u tom smislu nije samo komunikacijska vještina, nego alat otpornosti zajednica. On stvara mostove koji nas čine manje ranjivima na stres, dezinformacije i društvenu fragmentaciju.

Što donosi kampanja "Budi DOBRO. Poveži CE."?

Cedevitina platforma Budi DOBRO. Budi CE. ide korak dalje od tipičnih feel-good kampanja. Umjesto generičnih poruka o ljubavi i toleranciji, nudi konkretne alate:

• Rječnik Generacije CE – praktičan vodič kroz izraze i pojmove kojima barataju različite generacije. Tinejdžeri govore o rizz-u i lowkey vibingu, dok roditelji pamte izraze iz osamdesetih. Ovaj rječnik postaje zabavan, ali i edukativan most između generacija.
• Savjeti stručnjaka i korisnika – kako komunicirati bez frustracija, kako slušati (a ne samo čekati svoj red da progovorimo) i kako koristiti digitalne alate umjesto da oni koriste nas.
• Nagradni natječaj – prilika da posjetitelji podijele vlastite trikove za međugeneracijsko povezivanje i osvoje individualna savjetovanja s psihologinjom.

Generacije nisu neprijatelji, nego saveznici

Psihologinja Jean Twenge, poznata po istraživanjima generacija, često naglašava da su razlike stvarne, ali da ih se previše dramatizira. Ono što se često zaboravlja je da se najbolji timovi i najotpornije zajednice stvaraju upravo kroz diverzitet, bilo da je riječ o spolu, iskustvu, kulturi ili dobi.

Drugim riječima, kad Gen Z donese svjež pogled na mentalno zdravlje, a boomeri životne lekcije o upornosti, rezultat može biti sinergija, a ne nužno konflikt.

Kad prestanemo gledati razlike kao jaz i počnemo ih gledati kao resurs, događa se ono što današnjem društvu najviše nedostaje: povezivanje.

Zašto je ovo važno baš sada?

Jer živimo u vremenu koje je istovremeno hiper povezano i izolirano. Svi smo stalno online, ali osjećaj pripadnosti i razumijevanja sve češće klizi iz ruku. Prema istraživanju Harvardove studije o sreći (najdužeg longitudinalnog istraživanja na svijetu), najvažniji faktor za kvalitetan život nisu novac ni status, nego kvalitetni odnosi.

Ako odnose ne gradimo preko generacija, riskiramo društva u kojima se stariji osjećaju beskorisno, a mlađi neshvaćeno. Kampanja „Budi DOBRO. Poveži CE.“ upravo zato pogađa u srž jer nas podsjeća da je učenje dvosmjerna ulica.

Od jaza do mosta

Generacijske razlike neće nestati. I ne trebaju. Ono što nam treba je novi mindset. Da ih prestanemo doživljavati kao prepreke, a počnemo kao prilike za zajedničko učenje i rast.

Kampanja Cedevite pokazuje da upravo dijalog, razmjena iskustava i međusobna podrška stvaraju ono što digitalne notifikacije nikada neće moći: stvarnu povezanost.

Pa kad sljedeći put pomislite da vas tinejdžer ne razumije ili da je vaš roditelj zaglavio u prošlom stoljeću, sjetite se da ste možda na korak od razgovora koji će itekako promijeniti perspektivu. Jer budućnost neće pripasti generaciji X, Y ili Z. Budućnost pripada zajednicama koje su dovoljno hrabre da prestanu pričati o jazovima i počnu graditi mostove. A mostovi se grade riječima, slušanjem i, ponajviše, dijalogom.

Izvor naslovne fotografije: Unsplash