U prostoru Klinike Sveti Ivan u Zagrebu, 4. travnja nije bio samo još jedan petak. Toga dana, u povodu Svjetskog dana bipolarnog poremećaja, okupili su se stručnjaci za mentalno zdravlje, osobe s dijagnozom bipolarnog poremećaja, javne osobe, influenceri, novinari, pa čak i predstavnici državnih službi poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Ne da raspravljaju iza zatvorenih vrata, već da zajedno, iskreno i javno, progovore o borbi, oporavku i životu između krajnosti.

"Normalno" ne postoji – i to je dobra vijest

Na ovom događaju nije se glumila stručnost, nije bilo lažne pozitivnosti. Umjesto toga, bila je prisutna iskrenost koja razbija sve mitove: ne, bipolarni poremećaj nije „ekstremno loše raspoloženje“ i ne, nije nešto što se „može riješiti pozitivnim razmišljanjem“. Ovo stanje je kompleksno, ozbiljno i zahtijeva razumijevanje, a ne izolaciju.

I baš zato je ovaj događaj bio ključan. Jer, kad klinika (institucija koja tradicionalno šuti i liječi „iza zatvorenih vrata“) odluči pozvati ljude da slušaju, dijele i razumiju, to nije PR trik. To je revolucija.

Zajedno za destigmatizaciju i bolju zajednicu

Događaj je svečano otvorila doc. prim. dr. sc. Majda Grah, dr. med., specijalist psihijatar, subspecijalist psihoterapije, koja je istaknula važnost zajedničkog rada na destigmatizaciji i uključivanju osoba s psihičkim poteškoćama u zajednicu.

Nakon toga je Ana Milišić, mag.physioth., uvela okupljene u program dana.

Kako izgleda stvarni proces oporavka

Prvo je održan okrugli stol “Uloga stručnjaka u procesu oporavka”, na kojem su sudjelovali:

• Luka Mijalković, magistar psihologije,
• Petar Požega, bacc. therap. occup.,
• Irena Botički, mag.soc.rada i psihoterapeut,
• Kristina Habuš, magistra sestrinstva, art-terapeutkinja i grupna terapeutkinja, te
• Lucija Gnjidić, bacc. physioth.

Stručnjaci su kroz primjere iz prakse prikazali koliko je proces oporavka kompleksan, ali moguć, te da on često počinje izvan psihijatrijske ustanove – u zajednici, kroz radnookupacijske aktivnosti, kreativne i fizičke aktivnosti te svakodnevnu podršku okoline.

Iskustveni panel: Moj rollercoaster – Život s BAP-om

Nakon toga uslijedio je snažan i emotivan iskustveni panel “Moj rollercoaster – Život s BAP-om”, na kojem su sudjelovali Matea McConnell, Zdravko Zemljić, Tena Sakar Vukić i Marijana Bavčević – osobe s bogatim osobnim iskustvom života s dijagnozama i procesima oporavka.

Zdravko Zemljić, koji s bipolarnim poremećajem živi već gotovo 40 godina, govorio je o vlastitom putovanju kroz razne faze manije i depresije, te o stigmi i autostigmi s kojom se nosio tijekom godina. Posebno je istaknuo kako njegovo mentalno zdravlje ima korijene u iskustvu PTSP-a iz mladosti.

Marijana Bavčević, službeno educirana peer workerica, već više od 20 godina živi sa šizoafektivnim poremećajem i danas je uspješno oporavljena. Aktivna je članica mobilnog tima Klinike za psihijatriju Vrapče, gdje brine o 13 korisnika i kroz vlastito iskustvo pruža dragocjenu podršku drugima na putu oporavka.

Matea McConnell je dirljivo podijelila svoju osobnu priču o suprugu koji je preminuo od suicida, a bolovao je od bipolarnog poremećaja. Istaknula je koliko su empatija, rana intervencija i sustavna podrška ključni u prevenciji tragičnih ishoda te koliko gubitak nosi dugotrajne emocionalne posljedice.

Tena Sakar Vukić, digitalna kreatorica koja s bipolarnim poremećajem živi već 19 godina, posljednje četiri godine posvetila je stvaranju sadržaja na društvenim mrežama s misijom destigmatizacije psihičkih poremećaja. Kroz edukaciju i otvoreno dijeljenje vlastitih iskustava, aktivno doprinosi većoj vidljivosti i razumijevanju mentalnog zdravlja.

Mostovi razumijevanja: Kad klinika daje glas stvarnim ljudima

Ovaj događaj važan je iskorak same psihijatrijske ustanove prema punom smislu destigmatizacije – jer je jedna klinika za psihijatriju odvojila vrijeme, trud i energiju kako bi organizirala panel koji ne ostaje samo unutar stručnih krugova, nego uključuje i glasove osoba s iskustvom bolesti. 

Time se ne gradi samo most između struke i pacijenata, već se aktivno doprinosi uključivanju osoba s psihičkim poteškoćama u zajednicu.

Događaj u Klinici Sveti Ivan pokazao je da je oporavak od psihičkih poremećaja stvaran i moguć, te da društvo mora biti temeljeno na solidarnosti, empatiji i razumijevanju. Destigmatizacija nije samo riječ – ona je zajednički put koji počinje upravo ovakvim susretima.

Izvor naslovne fotografije: Karlo Pavlić