Zasigurno vam se već sto puta dogodio scenarij da navečer, kad biste najviše trebali biti opušteni i pripremati se lagano za novi radni dan, ne možete usporiti vlastite misli. Puno puta, vjerujemo da su te misli (a i prsti) odlutale prema aplikaciji banke ili excel tablici u kojoj vodite evidenciju troškova.

Pogled na stanje računa traje možda tri sekunde, ali osjećaj ostaje duže. Nije to panika, nije ni kriza. Više nešto između tihog pritiska kako biste trebali bolje, više ili pametnije. A baš tu negdje počinje i priča o novcu današnjeg vremena.

Nova filozofija novca ili zašto mladi štede drugačije?

Generacije prije nas imale su relativno jasna pravila poput “Radi, štedi, odgađaj zadovoljstvo i jednog dana će se sve posložiti”. Postojao je osjećaj linearnosti i vjerovanje da trud vodi do sigurnosti, a odricanje do nagrade. 

Štednja nije bila izbor, bila je disciplina. Gotovo moralna kategorija. 

Ali onda se svijet malo okrenuo u drugom smjeru. Krize su postale češće, cijene nepredvidive, karijere manje stabilne, a ideja sigurne budućnosti počela je zvučati kao nešto što pripada starijim generacijama, a ne nužno i realnosti današnjeg tržišta. U tom novom kontekstu odrasla je generacija Z, ljudi koji su vrlo rano naučili da planovi nisu uvijek garancija, a sigurnost nije nešto što se podrazumijeva. I zato oni mijenjaju pravile igre gdje god mogu i stignu. 

Što je soft saving?

Umjesto krutih budžeta i ekstremnog odricanja, kod generacije Z dolazi nešto fleksibilnije. Nešto što priznaje stvarnost u kojoj živimo. Nešto što pokušava pomiriti dvije stvari koje su dugo bile u sukobu: financijsku odgovornost i kvalitetu života. Naziv za to je jednostavan: soft saving.

Na prvu, zvuči kao popuštanje. Kao da se štednja ublažava, kao da se disciplina zamjenjuje komforom. Ali kad se zagrebe malo dublje, vidi se da je riječ o nečemu puno kompleksnijem. 

To je odgovor na umor od stalnog optimiziranja, od osjećaja da nikad nije dovoljno te od života koji je stalno u funkciji budućnosti, a rijetko u sadašnjosti. 

Realnost mnogih mladih ljudi danas izgleda ovako: rade, trude se, planiraju, ali istovremeno gledaju kako cijene rastu brže od plaća, kako stanovanje postaje luksuz, a dugoročni ciljevi sve udaljeniji. U takvom svijetu, ideja da treba još više štedjeti često ne djeluje motivirajuće, nego iscrpljujuće.

Soft saving ne odbacuje štednju, nego mijenja njezin ton. Umjesto pitanja “Koliko mogu odvojiti?”, dolazi pitanje “Kako mogu živjeti dobro sada, a da pritom ne ugrozim sutra?” I tu počinje financijska strategija mladih. Ona dira u način na koji gledamo uspjeh, sigurnost, rad te u konačnici, vlastiti život.

3 čimbenika koji utječu na stav mladih o novcu

Inflacija

Nekada je novac na računu barem zadržavao svoju vrijednost. Danas je on polako, ali sigurno, gubi. Ako cijene rastu brže nego što raste vaša štednja, vi zapravo ne napredujete. Stojite na mjestu ili idete unatrag.

Za mnoge obitelji to se ne vidi u brojkama na računu, nego u svakodnevici u kojoj je košarica u trgovini skuplja, režije uporno rastu, a i svi oni nekad mali troškovi odjednom postaju veliki. I onda ono što ste uštedjeli jednostavno ne vrijedi isto kao prije.

Plaće koje ne prate stvarnost

Drugi problem je što troškovi života rastu, a plaće ne prate isti tempo. To znači da je prostor za štednju sve manji. Za mnoge zaposlene ljude (roditelje pogotovo), kraj mjeseca više ne ostavlja prostor za višak. Ostavlja kalkulaciju oko toga što možemo odgoditi ili što ćemo preskočiti.

U takvom okruženju, savjeti tipa “samo odvoji 10 % prihoda” zvuče dobro u teoriji, ali često ne funkcioniraju u praksi. Jer realnost nije excel tablica. Realnost je život.

Nesigurnost 

Jedna od najvećih promjena je i psihološkog karaktera. Dok su nekad ljudi štedjeli za predvidivu budućnost poput mirovine, kupnje nekretnine ili ostavštine obitelji, danas to više ne drži vodu jer budućnost je sve samo ne jasna. Karijere možda jesu fleksibilnije, ali su i nesigurnije. Tržišta se brže mijenjaju, a krize dolaze češće nego što bismo željeli.

Štednja nije nestala, samo se promijenila

Sve to tjera nas da se zapitamo može li se danas uopće onda išta uštedjeti? Možda ne biste vjerovali, ali generacija Z ima mnogo zanimljivih trikova. 

Oni ne štede tako da režu sve, nego filtriraju pametnije. Prije kupnje pitaju se donosi li im ovo stvarnu vrijednost ili je samo trenutni impuls. Okreću se mikro-štednji umjesto velikih odricanja. To znači da štede u manjim, fleksibilnim iznosima. Npr. 5 € danas, 20 € kad mogu, ništa kad ne ide.

Također, jedan od trikova današnjih mladih su “No buy” dani. Oni uključuju dan bez trošenja, vikend bez kupovine ili mjesec bez impulzivnih kupnji. Ovakav način štednje resetira navike bez ekstremnog odricanja.

Još jedna ideja moderne štednje dolazi u isprva možda neočekivanom obliku, ali pazite sad ovaj jednostavan trik. Zašto kupiti kad možeš dijeliti? Generacija Z pametno koristi car sharing, zajedničke pretplate, pa čak i second-hand kupnju. Osim manje troškova i manje gomilanja nepotrebnih stvari, ovo donosi i više fleksibilnosti.

Isto tako, umjesto da stalno režu, fokusiraju se na dodatne projekte, digitalne vještine i side hustleove jer ponekad je lakše zaraditi više, nego stalno trošiti manje.

Na kraju krajeva, važno je naglasiti kako štednja nije postala nevažna, ali način na koji štedimo mora se prilagoditi današnjoj stvarnosti. Jer danas nije dovoljno samo stavljati novac sa strane, nego je potrebno razumjeti kako novac gubi vrijednost, kako ga zaštititi i kako balansirati između sadašnjosti i budućnosti. I možda najvažnije, kako živjeti život koji ima smisla, a ne samo slijediti financijski plan koji izgleda dobro na papiru.

Na kraju dana, štednja bi trebala služiti nama, a ne mi njoj.

Izvor naslovne fotografije: Pexels