Davno su prošla vremena kad su šefovi bili samo glasna figura u kutu ureda, netko tko viče, naređuje i očekuje bespogovornu poslušnost. Nekada se uspjeh mjerio snagom autoriteta i sposobnošću da se zavlada strahom, no danas takav stil upravljanja izgleda zastarjelo poput fax uređaja.

Postoji vrijeme i mjesto za čvrsto vodstvo, ali autoritativni vođe starog kova sve su više relikt prošlih vremena jer smo kolektivno shvatili da se ljudi ne daju voditi strahom, barem ne dugoročno.

Istraživanja pokazuju da tradicionalni hijerarhijski modeli vođenja vode do veće razine stresa, manjka motivacije i visoke fluktuacije zaposlenika. Drugim riječima, nitko ne želi raditi za narcisoidnog šefa koji misli da je njegova riječ zakon.

Tvrdoglavi šefovi više ne prolaze 

Prema istraživanjima, lideri s visokom razinom empatije imaju značajno bolje rezultate u produktivnosti tima, inovacijama i dugoročnoj održivosti poslovanja. Stoga, ako želite da vaša tvrtka opstane u svijetu u kojem se pravila igre mijenjaju iz dana u dan, jednostavno morate biti sposobni slušati i razumjeti ljude.

Gallupovo istraživanje pokazalo je da 70 % angažmana zaposlenika ovisi o kvaliteti liderstva. A još brutalniji podatak? Čak 57 % zaposlenika odlazi iz tvrtke ne zbog loših uvjeta, ne zbog premalih plaća – već zbog loših šefova. Povrh toga, Deloitte je u svom istraživanju o budućnosti liderstva utvrdio da će tvrtke s empatičnim liderima ostvariti 20 % veće prihode u sljedećih pet godina u usporedbi s konkurencijom koja još uvijek vjeruje u autoritativni stil vođenja.

Zaključak? Lider koji ne razumije ljude kojima upravlja, ne može dugoročno pobijediti.

Zašto je empatija odjednom toliko važna?

Empatija nije samo neki soft skill koji se usput spominje u motivacijskim govorima. Ona je postala nezaobilazan faktor u modernom biznisu. Empatični lideri su oni koji slušaju, razumiju i pružaju podršku bez da gaze po drugima. No, evo zanimljivog paradoksa: dok se od lidera očekuje sve više empatije, oni se često suočavaju s drugačijim pritiscima: investitori žele rezultate, tržište je nepredvidivo, svi žele brze odgovore. Stoga je pitanje kako biti empatičan, a pritom donositi teške odluke?

Odgovor leži u balansiranju emocionalne inteligencije i strateškog razmišljanja. Lider ne mora biti najbolji prijatelj svima, ali mora znati kako stvoriti okruženje povjerenja, gdje se ljudi osjećaju sigurno, motivirano i produktivno.

Empatija u poslovnom svijetu nije samo lijepa priča. To je konkretna strategija koja donosi rezultate. Zapravo je i logično: ljudi bolje rade kad osjećaju da ih se cijeni. Zaposlenici u tvnrtkama gdje lideri iskazuju empatiju imaju tri puta veću vjerojatnost da će biti visoko angažirani i motivirani.

Isto tako, dokazano je da empatija smanjuje burnout i fluktuaciju.
Harvard Business Review je objavio studiju koja pokazuje da su zaposlenici koji rade pod empatičnim liderima manje podložni stresu i sagorijevanju, što znači manje bolovanja i veće zadovoljstvo poslom.

Dugoročno, empatija štedi i novac. Tvrtke s visokom fluktuacijom zaposlenika troše ogromne resurse na zapošljavanje i obuku novih ljudi. Lideri koji brinu o svojim zaposlenicima zadržavaju najbolje talente, smanjujući tako troškove poslovanja. 

Isto tako, empatični lideri donose bolje odluke. Umjesto impulzivnih odluka vođenih egom i strahom, empatični lideri donose informirane, dugoročno održive odluke koje uzimaju u obzir širu sliku.

Mit o alfa liderima 

Još uvijek postoji uvjerenje da lider mora biti „alfa“ – beskompromisan, nepokolebljiv, dominantan. No, istraživanja pokazuju da je pravi utjecaj daleko više povezan s autentičnošću nego s agresijom.

Daniel Goleman, psiholog i autor knjige Emocionalna inteligencija, naglašava da lideri s visokom emocionalnom inteligencijom imaju veći dugoročni utjecaj od onih koji vladaju čvrstom rukom. Ljudi ne žele raditi za nekoga tko im stvara stres, već za nekoga tko ih razumije i inspirira. To ne znači da lideri trebaju biti popustljivi ili da se moraju svima svidjeti, ali znači da se mora promijeniti način na koji definiramo autoritet. Jer u svijetu u kojem se sve brže mijenja, sposobnost da se prilagodimo i povežemo s ljudima važnija je nego ikada.

Kako prepoznati dobrog lidera?

Ako želite znati je li vaš nadređeni (ili ste vi sami) dobar lider, postavite si nekoliko ključnih pitanja:

• Potiče li otvorenu komunikaciju ili mu ljudi šapuću iza zatvorenih vrata?
• Je li sposoban priznati greške ili uvijek traži krivca?
• Gleda li dugoročnu dobrobit tima ili je fokusiran samo na kratkoročne rezultate?
• Postavlja li realne ciljeve ili očekuje nemoguće?
• Motivira li druge ili stvara atmosferu stresa i nesigurnosti?

Ako ste na više od dva pitanja odgovorili s „ne“, možda je vrijeme da preispitate svoj stil vođenja ili razmislite o tome vidite li se i dalje u poslovnom okruženju s osobom koja vam ne odgovara kao lider.

Ako mislite da je empatija u poslovanju samo prolazni trend i produkt modernih zbivanja u biznisu, razmislite opet. Radna snaga se mijenja, dolaze generacije koje traže više od plaće i titule. Ljudi žele smislen rad, zdravu radnu atmosferu i lidere koji ih tretiraju kao ljude, a ne resurse.

Empatija nije nešto što će zamijeniti rezultate. Baš naprotiv, pravi lideri su oni kojima ne treba posebno objašnjavati da upravo kroz empatiju dolazimo do boljih rezultata. Uz sve to, zaključak ove teme ne može biti jednostavniji i izgledniji: ljudskost postaje najjači poslovni adut i tome ćemo se svi morati početi prilagođavati.

Izvor naslovne fotografije: Pexels