U vremenu kada društvene mreže diktiraju naše odluke – od odjeće koju nosimo i kako uređujemo stanove i kuće, do uređaja koje kupujemo, kozmetike koju koristimo i destinacija na koje putujemo – sve više se širi novi trend: de-influencing. Ovaj pokret dovodi u pitanje tradicionalnu kulturu influencera i potiče nas da preispitamo svoje potrošačke navike. Ključno pitanje koje se postavlja je: imamo li uopće kontrolu nad vlastitim odlukama?

Influenceri su nas doveli do prezasićenosti

Pratili vi njih osobno ili ne, influenceri su se razvili od običnih kreatora sadržaja do moćnih marketinških alata koji oblikuju ponašanje potrošača u ogromnim razmjerima. 

Ljudi su u početku vjerovali reklamama pa su izgubili povjerenje u njih i tvrdili da više vjeruju preporukama pravih ljudi. Na to su lagano došli micro influenceri, obični ljudi koji su dijelili svoje dojmove na društvenim mrežama i kojima smo vjerovali. Ali onda su oni prerasli u moćne alate marketinga koje za jednu svoju „iskrenu recenziju“ od brendova zarade nekoliko stotina eura. Da, sigurno su jako genuine.

Njihova sposobnost da utječu na potrošače može stvoriti ili uništiti brendove, a brendovi su toga itekako svjesni. Ipak, danas svjedočimo pretjeranom poticanju trendova i brendova i jedino čemu se možemo nadati je generalno zasićenje. 

Kako sve više influencera promovira iste proizvode i stilove (života), korisnici postaju skeptični i sve manje angažirani, sve manje vjeruju u fasadu koja je, baš kod svih, ista. Konstantno bombardiranje s "must-have" proizvodima i „trčite u tu i tu trgovinu“, dovodi do gubitka autentičnosti i potiče kulturu sumanute potrošnje.

S druge strane, de-influencing nudi drugačiji pogled. Umjesto poticanja potrošnje, promiče promišljenu kupovinu i postavlja pitanje: Trebamo li uopće najnoviji trend, proizvod ili uslugu? Potiče li de-influencing influencere da se polako transformiraju iz promotora proizvoda u vjerodostojne savjetnike koji potiču kritičko razmišljanje? Iskreno, mislim da do toga još nije došlo, barem ne na našem tržištu. Možda jednom, fingers crossed.

De-influencing u nekim slučajevima čak nije ni poziv da nešto prestanete kupovati, već više reality check. Moglo bi se reći, prikazivanje neke realnije slike. Možda sam više naklonjena tom aspektu de-influencinga, ali i dalje dosta skeptična prema svemu što nam se servira na društvenim mrežama. Ne mogu se oteti dojmu da je to sve opet neka skrivena agenda. Ne znam, mora da sam istraumatizirana pa pušem na hladno. 

Antipromocija: ono kada vas influenceri odvraćaju od kupnje

Ako promatramo de-influencing vani, jedan od njegovih ključnih aspekata je spomenuta antipromocija, odnosno savjetovanje publike da ne kupuju određene proizvode. Ovaj trend je posebno popularan u industrijama ljepote, mode i tehnologije, gdje proizvodi često ne ispunjavaju očekivanja potrošača. 

Influenceri sada koriste svoje platforme kako bi upozorili potrošače na nepotrebne, nekvalitetne ili preskupe proizvode, čime se stvara uravnoteženija i iskrenija rasprava o kupovini. Proizlazi li to iz iskrene želje influencera da budu transparentni i da rade na održivosti ili samo žele opet pridobiti ljude na svoju stranu pa sad umjesto da hvale, kritiziraju, ali svejedno žive od hrpe lajkova i komentara ljudi koji ih obožavaju? Ne znam i ne želim generalizirati, ali razumijete od kuda dolazi skeptičnost (barem moja).

Koncept antipromocije povezan je s filozofijom You Only Miss Out (YOMO) – suprotno od straha od propuštanja (FOMO). Umjesto da osjećamo pritisak da pratimo svaki trend, YOMO nas potiče da cijenimo ono što već imamo i njegujemo zadovoljstvo sadašnjim stanjem. Ova promjena omogućuje potrošačima donošenje odluka koje se temelje na vlastitim potrebama, a ne vanjskim pritiscima, ali i činjenici da se svijet i dalje okreće, čak i ako propustite koji trend.

Ekonomija za opće dobro (EGC) kao novi pristup potrošnji

Rast de-influencinga usko je povezan s principima ekonomije za opće dobro (ECG), ekonomskog modela koji stavlja društvenu dobrobit i ekološku održivost ispred maksimizacije profita. U današnjem svijetu, gdje prekomjerna potrošnja opterećuje i naše mentalno zdravlje i resurse planeta, ECG pruža okvir kako bi se poslovanje usmjerilo prema etičnim i održivim praksama.

Brendovi koji se usklađuju s ECG principima postaju sve popularniji. ECG gradi autentičnost, direktnost, prirodnost. Takva ekonomija je ona koja će brendu donijeti pravu vrijednost. Potrošači polako postaju svjesniji šireg utjecaja svojih kupovnih odluka, što rezultira prelaskom s impulzivne potrošnje na promišljena ulaganja. Naravno, možda još ne u većinskom broju, ali nešto se pokreće.

Borba za donošenje vlastitih odluka

Unatoč porastu de-influencinga, mnogi potrošači i dalje teško donose samostalne odluke o kupovini. Društvene mreže nas uče da tražimo potvrdu od drugih, stvarajući ovisnost o mišljenjima influencera i poznanika. Bilo da se radi o kupnji kozmetičkog proizvoda ili planiranju putovanja, često osjećamo potrebu konzultirati se s online zajednicom prije nego što donesemo odluku.

Ova stalna potreba za vanjskom validacijom postavlja pitanje: zašto ne vjerujemo sebi, vlastitim instinktima i mišljenjima? De-influencing nastoji prekinuti ovaj obrazac potičući nas na samorefleksiju i kritičko razmišljanje. Pita nas: 

• Trebam li ovo uistinu? 
• Odražava li to moje vrijednosti? 
• Hoće li mi dugoročno koristiti? 

Ipak, smatram da je vrijeme da ne nasjedamo toliko na vanjske utjecaje i mišljenja. Prije su nam govorili što moramo kupiti, sada će nam govoriti što da ne kupujemo? Gdje je tu slobodna volja i razmišljanje svojom glavom?

Budućnost potrošnje u svijetu de-influencinga

De-influencing ima potencijal značajno preoblikovati potrošačku kulturu. Brendovi će morati prilagoditi svoje strategije, fokusirajući se na transparentnost, autentičnost i održivost, umjesto da se oslanjaju isključivo na influencere i njihove pohvale, GRWM videe i „iskrene recenzije“. S druge strane, potrošači bi morali krenuti razmišljati svojom glavom i sami istražiti prije nego kupe ili odluče. Gledati na potrošnju iz svoje vlastite perspektive jer nitko ne živi njihov život umjesto njih.

U konačnici, de-influencing ne znači potpuno odbacivanje utjecaja (iako, ni u tome ne bi bilo ničeg lošeg, ako mene pitate), već njegovo redefiniranje. Ovaj trend nas potiče da preuzmemo kontrolu nad vlastitim odlukama, udaljimo se od bezumne potrošnje i usvojimo svjesniji način života. 

Pitanje je samo, jesmo li spremni opet razmišljati svojom glavom? 

Izvor naslovne fotografije: Pexels